Joseph Koller, kanonik pečuške katedrale, sastavio je temeljno djelo za proučavanje povijesti biskupije Pečuh na latinskom jeziku, objavljeno 1804. pod nazivom Historia episcopatus Quinqueecclesiarum. Prvi tom ovoga djela nosi naziv Prolegomena in Historiam Episcopatus Quinqueecclesiarum, a ostalih šest Historia Episcopatus.
U prvom dijelu Koller je iznio prošlost grada, od biskupija koje je utemeljio prvi ugarski kralj, sv. Stjepan, u 11. stoljeću (Gran, Kalocsa, Esztergom, Veszprim, Eger, Raab, Csanád,
Vacz, Nagyvárad (Oradea), Erdelj i Pecs (Pečuh). Za biskupiju Pečuh postoje i pisani dokazi kako se nalazila među ovih prvih deset osnovanih biskupija: darovnice iz 1404. godine koje se odnose na biskupiju, sačuvani u samostanu Sümegher. Posljednja potječe iz vremena kralja Andrije II., no nije datirana te sadrži kopirane tekstove ranijih darovnica Bele III., Ladislava I. i Stjepana I., čiji su originali izgubljeni. U najstarijem od ovih dokumenata, iz 1009. godine, iz vremena kralja Stjepana I., navedeno je kako je kralj “u slavu Božju” osnovao pečušku biskupiju te joj odredio prava i privilegije, a u onom iz 1057. Andrija I. potvrdio je posjede koje je palatin Radó darovao biskupiji.
Nadalje, Koller prati povijest biskupije navodeći događaje za vrijeme pojedinih kanonika. U posljednjem, sedmom tomu, obradio je razdoblje između 1628. godine, kad je kanonik bio Juraj VI. do 1781. i završetka službe Pavla VI., iz obiteljskog doma Eszterhazy. U sklopu ove knjige obuhvaćena je povijest biskupije u vrijeme osmanske vladavine, zatim oslobođenja Ugarske, Slavonije i Hrvatske u vrijeme rata 1683. – 1687. te poslijeratne organizacije, sve do kasnog 18. stoljeća. Osim što je zabilježio detalje i povijesne činjenice vezane za ustroj i razvoj same biskupije, Koller se bavio i drugim pojedinostima vezanim za područje iste (stanovništvo, religija, ratne okolnosti, pojedinosti vezane za civilnu carsku upravu itd.) tako da njegovo djelo predstavlja važan izvor za povijest Ugarske i uopće šireg područja koje danas obuhvaćaju Mađarska, Hrvatska i Srbija.