Razlozi za izbijanje Sedmogodišnjeg rata bili su mnogostruki, mnogostrani i višeznačni, međutim, ono što je taj rat značilo na planu kontinentalne Europe bio je obračun između Habsburške Monarhije i Pruske. Iako je Friedrich Veliki uspio tijekom dva šleska rata...
Habsburška Monarhija
Neuspjela diverzija: Opsada Bihaća 1697.
Od 1691. na čelu Dvorskog ratnog vijeća nalazio se grof Rüdiger von Starhemberg, proslavljeni zapovjednik obrane Beča. U okviru njegove nadležnosti nalazili su se svi poslovi vezani za organizaciju vojske, njezinu opskrbu, kao i izradu ratnih planova. Osim Dvorskog...
Bitka kod Fontenoya 1745.
Četiri godine po početku rata za austrijsko nasljeđe, u koji su, svaka iz svoje računice, uključile gotovo sve europske sile, bojište se prebacilo na početak i uzrok sukoba. 1744. godine Francuska se ponovno uključila u sukobe objavivši rat Velikoj...
Rat za španjolsko nasljeđe: Princ Eugen u Italiji, 1701. – 1703.
Stanje neobjavljenog rata počelo je u travnju 1701. Nizozemci su podigli vojsku od 75 000 ljudi, a Eugen je u veljači dobio zapovjedništvo nad 30 000 vojnika. Louis XIV. je u sjevernu Italiju poslao pojačanja pod maršalom Nicolasom Catinatom,...
Zimska kampanja Nikole Zrinskog 1664. godine
Mir između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva nakon Dugog rata (1593. – 1606.), produžavan nekoliko puta u narednim godinama, bio je samo formalni sporazum kojim su se vladari ova dva carstva obavezali da neće poduzimati značajnije vojne operacije protiv...
Princ Eugen Savojski i oslobađanje Ugarske od Osmanlija (1683. – 1687.)
Opsada Beča koja je katastrofalno završila po Osmanlije nagnala je kršćanske vođe da razmišljaju o konačnom oslobađanju svih posjeda koje su Habsburgovci smatrali svojima, napose cijele Ugarske, Erdelja i Hrvatske. Do prije nekoliko dana raznovrsne postrojbe iz svih krajeva...
Rat za austrijsku baštinu 1740. – 1748., II. dio
Španjolski kralj Filip V., nakon zaposjedanja Napulja, bacio je oko i na habsburške posjede u sjevernoj Italiji, odlušivši iskoristiti caričinu zauzetost u Češkoj i Austriji kako bi ih se domogao. Problem je bio kako izvesti takvu invaziju, jer onaj...
Rat za austrijsku baštinu 1740. – 1748., I. dio
Po svršetku rata za poljsko nasljeđe 1735. godine većina suprotstavljenih strana bila je zainteresirana za mir u Europi. To se moglo postići jedino uzajamnim kompromisima i ustupcima između Engleske, Francuske, Rusije, Habsburške Monarhije te Pruske. Francuska, čiju je politiku...
Blenheim 1704.: Trijumf dva genija
Savez Engleske i Habsburške Monarhije u Ratu za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.), u njegovoj početnoj fazi, nije se mogao pohvaliti većim uspjesima. Glavnom zapovjedniku združenih nizozemsko – engleskih snaga, Johnu Churchillu, vojvodi od Marlborougha (1650. – 1722.) nije...
Grof Pappenheim, najsmjeliji carski general Tridesetogodišnjeg rata
Friedrich Schiller zapisao je u svojoj povijesti Tridesetogodišnjeg rata kako se kod Breitenfelda odlučivalo koji će od suprotstavljenih vojskovođa – švedski kralj Gustav Adolf i general Katoličke lige, grof Tilly – iz nje izaći kao pobjednik ili s neizbrisivom...