Laurus Leslaeana

Sve o povijesti 17. i 18. stoljeća na jednom mjestu.

Rusija

ožu.092017

Veliki sjeverni rat 1700. – 1721.: Borba Rusije i Švedske za prevlast na Baltiku

Švedska je u godinama nakon Tridesetogodišnjeg rata slovila za jednu od najvećih europskih sila. Takav status garantirala joj je vojska koju je izgradio kralj inovator i reformator Gustav II. Adolf (1594.-1632.) te teritorijalni dobici kojima je stekla uporišta na...

Continue Reading...

Laurus Leslaeana

Sve o povijesti 17. i 18. stoljeća na jednom mjestu.

Laurus Leslaeana

3 weeks ago

O GROFU NIKOLI II. DRAŠKOVIĆU (1625. - 1687.)

"Hrvati pozvani na taj sabor sastanu se (dne 3 . okt.), da izaberu poslanike i da vijećaju o poslovima kraljevstva. Već prije toga umiri ih posebnim pismom Leopold, da će sva mjesta u novije vrijeme osvojena, koja su pripadala prije Hrvatskoj, podpasti pod bansku vlast. Ali zato su pokazivali njeki čini, da se to ne kani učiniti. Sabor mora da traži, neka bude slobodno na krajini plemićima, koji imadu svoja imanja , da ih nasele i da oni vrše tamo svoju jurisdikciju, neka im se ne otimlju njihove zemlje, to da je na prosto carsko nasilje.
Već davno nije sabor hrvatski toliki niz gravamina poredao. Znao je dakako, da dolaze poslanici pred kralja u času važnom , kada on traži znamenite ustupke od stališa. Mnogo su imali plemići hrvatski tražiti, jer su mnogo izgubili. Tako je neugodno diralo bečki dvor, da se digao grof Adam Zrinski, sin bana Nikole, sada već carski general i traži mnogo mjesta i gradove u krajini hrvatskoj i dalmatinskoj, pak i gradove u Slavoniji predobite u požeškoj županiji, koji su doista obitelji Zrinskih pripadali, a tako i grof Rićardi da traži Liku.„ Ima ih dapače koji si prisvajaju kneževinu humsku i mnoga mjesta“, veli zlobno poslanik mletački, ali car da će njima od govoriti: „što sam silom moga oružja osvojio to je moje.“

Car i kralj Leopold stavljajući svoje propozicije glede nasljedstva i članka 31. veli, da bi on mogao , sve što je osvojio uzeti kao svoje , ali da neće. Samo tim mogao je predobiti stališe, da su glasovali za njegove predloge. Tek u kući velikaša pred samim Leopoldom očitova grof Nikola Drašković tadanji judex curiae, da se imadu najprije potvrditi sva prava i privilegija, a onda istom da se bira kralj. Bijesan dovikne mu Leopold :„ Ti si dakle jedini, koji nećeš moga sina da priznaš za nasljednoga kralja.“ Drašković umre slijedeće noći od kapi. Dvoru odani ljudi rekoše, bog ga je kaznio; drugi prepao se carske riječi; a protivnici dvora rekoše: ubit je potajno, da se makne s puta.“

Tadija Smičiklas, Dvjestogodišnjica oslobođenja Slavonije, prvi dio, Zagreb, 1891., 134. - 135. ... See MoreSee Less

View on Facebook

Laurus Leslaeana

3 weeks ago

Ivan Lučić, hrvatski povjesničar, povijest rodnoga grada Trogira do sredine 15. stoljeća kao i prikaz zbivanja u susjednim gradovima, a često i cijeloj Dalmaciji objavio je 1673. godine u djelu "Memorie istoriche di Tragurio ora detto Traù" (Povijesna svjedočanstva o Trogiru).

U tom djelu donosi epitaf hrvatskog bana Mladena III. Šubića Bribirskog (†1348.) u trogirskoj katedrali na kojenu stoji uklesano da je bio "clipeus Croatorum" ("štit Hrvata"). ... See MoreSee Less

View on Facebook

Laurus Leslaeana

3 weeks ago

Nastavljamo sa zapisima u privatnim pismima cara Leopolda vezanim za Zrinsko-frankopansku urotu. Car u pismu od 26. ožujka 1670. piše grofu Pöttingu kako su do njega stigle duboko uznemirujuće vijesti o nemirima i zavjeri u Ugarskoj i Hrvatskoj:

"Primio sam Vaša dva pisma od 13. i 19. veljače i ovog puta moram odgovoriti kratko, budući da sam u velikoj žurbi s dužnostima, osobito stoga što je nastalo vrijeme velikog nemira u Ugarskoj i Hrvatskoj. O tome ću Vas izvijestiti kasnije u detalje. Do tada, bitno je reći da je grof Petar Zrinski, čiji su preci oduvijek bili vjerni, otišao tako daleko da se poklonio Turcima i dopustio da ga nazivaju vladarem Hrvatske i drugih krajeva. Čini se kao snoviđenje i takvim bih ga smatrao da se sam nisam uvjerio kako je to prijetnja po mene samog. (Latinski, op.a.) No, na kraju, nadam se da Bog stoji na mojoj strani te ću stvar privesti kraju tako da ću ih sve lupiti po prstima toliko da će im se glave zavrtjeti."

Beč, 26. ožujka 1670.

Izvor: Alfred Francis Pribram, Moriz Landwehr von Pragenau, Privatbriefe Kaiser Leopold I. an den Grafen Pötting 1662 - 1673, Fontes Rerum Austriacarum, Band LVII, Wien, 1904., II., 74. ... See MoreSee Less

View on Facebook

Laurus Leslaeana

4 weeks ago

BITKA NA BIJELOJ GORI, 8. studenog 1620.

Bitka nije trajala više od sat vremena i završila je potpunom pobjedom združenih carskih snaga i odreda Katoličke lige. Vijesti o katastrofalnom porazu „zimski kralj“ Friedrich, koji je upravo kretao posjetiti svoju vojsku, dobio je od dezertera koji su pohrlili prema praškim gradskim vratima. Oko 6 000 Čeha je ubijeno ili se utopilo u rijeci Moldau, a pored Anhalta, zarobljen je i Thurn te 500 vojnika. Navodno su mrtvi ostali na bojnom polju nekoliko tjedana zbog ekstremne hladnoće, dok lokalno stanovništvo nije moglo izdržati smrad trulih leševa te ih samo pokopalo. Više masovnih grobnica pronađeno je 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća na poprištu ove sudbonosne bitke. ... See MoreSee Less

Bitka na Bijeloj Gori - Laurus Leslaeana

laurusleslaeana.com

Bitka na Bijeloj Gori Početkom studenog zaraćene strane su jurile prema Pragu. Pobunjenicima je uspjelo do 7. ovladati najvažnijim mostom.

View on Facebook

Laurus Leslaeana

4 weeks ago

Usprkos uvriježenom mišljenju kako se car Leopold I. radovao smrti Nikole Zrinskog, pa čak i priželjkivao njegovu smrt, nekoliko redaka koje je napisao povodom njegove smrti u privatnom pismu govore nešto posve drukčije.

"Među najvećim nesrećama koje su nas pogodile je smrt dobrog grofa Nikole Zrinskog, čiji je život završen na tako tužan način... Pasti kao žrtva divlje svinje, on, koji je tolike Turke sam posjekao a da pritom nije zadobio niti jednu ranu, iako nije napuštao bojno polje... Takva je sudbina roda ljudskog, živimo vječno u sjeni toga da nam smrt može prići u bilo kojem trenu (Rečenica napisana na španjolskom, op. a.) O ovoj tužnoj prigodi ipak dalje više neću govoriti..."

Beč, 26. studenog 1664.

Izvor: Alfred Francis Pribram, Moriz Landwehr von Pragenau, Privatbriefe Kaiser Leopold I. an den Grafen Pötting 1662 - 1673, Fontes Rerum Austriacarum, Band LVI, Wien, 1903., I, 89. ... See MoreSee Less

View on Facebook

Copyright © 2023 Siniša Đuričić. Slike i grafike vlasništvo su njihovih autora.All rights reserved.