Theatrum Europaeum je serija izdanja vojnopovijesne tematike iz 21 naslova tiskana i objavljena između 1633. i 1738., uglavnom u Frankfurtu. Projekt je započeo tiskar i graver Matthäus Merian (1584. – 1650)., za čijeg života je objavljeno prvih pet dijelova. Prvi dio, izašao 1633., Merian je naslovio Historischer Chroniken Continuation oder Warhaffte Beschreibung aller … denckwürdigen Geschichten, so sich hin und wieder von 1629 biß 1633 zugetragen, čime je želio istaknuti da se radi o svojevrsnom nastavku svjetske kronike autora Johann Ludwig Gottfrieda (1584.–1633.), za čiju je objavu također bio zaslužan. Pisanje prvog dijela, koje je pokrilo razdoblje europske povijesti od 1618. do 1629. godine, povjerio je kroničaru Johannu Phillipu Abeleu ili Abelinu (umro 1634.), koji je već ranije dovršio Gottfriedovu kroniku. Drugi naslov zajednički su napisali Abele i Johann Filtner (1618.-1678.) i on je obradio četverogodišnje razdoblje između 1629. i 1633., tako da su svi sljedeći nastavci bili podijeljeni i koncipirani na isti način. Budući da je u to vrijeme trajao Tridesetogodipnji rat., Theatrum Europaeum nije mogao izbjeći uzimanje strane u aktualnim političkim pitanjima, tako da se u njemu jasno ističu simpatije prema protestantskim zemljama i švedskom kralju Gustavu Adolfu, a protiv cara i njegovih katoličkih saveznika. Merian je za treći i četvrti naslov zadužio autore Heinrich Oraeusa i Johanna Petera Lotichiusa. Nakon Merianove smrti Theatrum je nastavio izlaziti. Šesti i sedmi dio izašli su prema planu, a zatim je nastupio period neizlaženja koji je potrajao do 1663., kad je Johann Georg Schleder nastavio s objavljivanjem. Schledera je naslijedio Martin Meyer, a od 1682. do 1707., odnosno brojevima od 11 do 15, nisu poznati autori. Posljednji autor koji je objavio preostale naslove, Daniel Schneider, 1738. izdao je 21. Theatrum Europaeum koji se bavio događajima u Europi između 1716. – 1718., no ne u Merijanovoj nakladi, jer je ista bankrotirala 1734.

Theatrum Europaeum je zbog svog dugogodišnjeg izlaženja popratio gotovo sve bitne događaje europske povijesti 17. i dijelom prve polovice 18. stoljeća. Od početaka Tridesetogodišnjeg rata pa sve do pobjeda princa Eugena Savojskog kod Beograda nad Turcima, serija je vrlo detaljno bilježila sve poznate činjenice o danim događajima. Iako Theatrum Europaeum možemo nazvati serijom kronika, ono sadrži dosta elemenata novinarskog tipa, poput časopisa ili magazina, iako se radi o prilično obimnim tiskovinama (neki dijelovi dosezali su i do 1500 stranica) koje, kako je već rečeno, nije mogla izbjeći utjecaj dnevne politike, što je najočitije u izdanjima iz vremena Tridesetogodišnjeg rata ili ratova Louisa XIV. Ipak, pored svega, Theatrum nam je vrlo vrijedan izvor informacija, detaljan i aktualan, gotovo jednako koliko  svojim suvremenicima, kojima je donosio vijesti o događajima kako iz udaljenih, tako i bliskih krajeva Europe (pa čak i o onima unutar Osmanlijskog carstva).

Online primjerci mnogih naslova Theatrum Europaeuma mogu se naći u digitalnoj biblioteci Sveučilišta u Augsburgu.