Derek Mckay: Prinz Eugen von Savoyen, Feldherr dreier Kaiser

Kroničan nedostatak modernih monografija o princu Eugenu Savojskom popunio je šezdesetih godina 20. stoljeća Max Braubach svojim obimnim djelom u 5 tomova. Bila je to prva ozbiljna knjiga o prinčevom životu nakon nakon one koje izašla ispod pera Alfreda Arnetha još u 19. stoljeću, iako je i u međuvremenu bilo pokušaja da se to ispravi. Međutim, tako obimno djelo ipak nije moglo zadovoljiti neko šire tržište, budući da ga je Braubach posvetio povjesničarima-stručnjacima zainteresiranima za dubinsko proučavanje teme, pa je izlazak knjige Nicholasa Hendersona 1964. Prince Eugene, The noble Knight u velikoj mjeri zadovoljio takve apetite. No, Hendersonova knjiga je također imala svoje nedostatke, jer je autor, po karijeri diplomat i veleposlanik Velike Britanije u Parizu i Washingtonu, najveću pozornost posvetio prinčevoj prepisci sa svojim suvremenicima i diplomatskim akrivnostima, ostavljajući manje prostora vojnopovijesnim aspektima, opisima bitaka, taktike itd.

Derek Mckay, danas umirovljeni profesor, nekada predavač Međunarodne povijesti na Londonskoj školi ekonomije i političke znanosti, objavio je nekoliko knjiga s temom europske povijesti 17. i 18. stoljeća, u kojima je naglašeno njegovo zanimanje za Austriju: The Rise of the Great Powers, 1648-1815 (1983.), Allies of Convenience: Diplomatic Relations between Great Britain and Austria, 1714-1719 (1986.), The Great Elector (2001.).  Ova serija knjiga započeta je 1977. objavom knjige o princu Eugenu (njemačko izdanje izašlo je 1979. pod navedenim naslovom), u kojoj je Mckay pokušao dati jedan cjelovitiji, iako ne previše detaljan, opis života princa Eugena. Radi se o solidnom ostvarenju, knjizi koja kompozicijom, stilom i sadržajem zadovoljava standarde historiografskog pisanja, ali i kriterije popularne literature. Kroz 25 poglavlja Mckay nas vodi putovima i stranputicama prinčevog života, od sjaja dvoraca Soisson i Versailles, podunavskih močvara i talijanskih brda, njemačkih ravnica i belgijskih zaselaka gdje se borio protiv Francuza, sve do raskoši njegove vlastite rezidencije Belvedere u Beču. Autor je popunio praznine koje je ostavio Henderson, iako je i njegovo djelo lišeno nekih detalja u onim dijelovima koji se tiču nama bližih krajeva. Mckayeva koncentriranost na zapadnoeuropsku pozornicu može se lako uočiti, iako njegovo preskakanje u naraciji pojedinih segmenata Eugenova života može biti tek zbog ograničenosti broja stranica kojima je raspolagao.

U svakom slučaju, ova knjiga je vrijedno i nezaobilazno ostvarenje koje bi svakako moralo krasiti privatnu knjižnicu svakog iole zainteresiranoig za život savojskog princa. Za one kojima je Arneth arhaičan i težak, a Braubach predug, Mckayeva je biografija idealno rješenje.