Bečki mir sklopljen 23. lipnja 1606. bio je mirovni ugovor između ugarskog magnata Istvana Bocskaia, erdeljskog kneza, i Habsburgovca, kasnijeg rimsko-njemačkog cara, tadašnjeg nadvojvode, Matije.

Ugovorom je završen protuhabsburški ustanak u Gornjoj Ugarskoj pod vodstvom Bocskaija od 1605. do 1606. godine.
Najvažniji ustupak Austrije bio je da su kalvinistički i luteranski Mađari u Gornjoj Mađarskoj, Kraljevskoj Mađarskoj i Erdelju dobili pravnu i vjersku jednakost, tj. slobodu vjere. Uz to, Bocskai je priznat kao knez Erdelja i kneževina je dobila pravo slobodnog, neovisnog izbora svog kneza u budućnosti.
Prvih nekoliko rečenica ovog bečkog mirovnog sporazuma ovjekovječene su početkom 20. stoljeća zbog njihove važnosti, posebno za kalviniste Mađarske i Erdelja, pored kipa Istvana Bocskaija na spomeniku reformacije u rodnom mjestu kalvinizma u Ženevi.

Na fotografiji je prikazana prva stranica ugovora. Izvor: Magyar Nemzeti Levéltár (1000-2100)